Zatvoreno 60. Venecijansko bijenale: 'Mjera mora' oborila rekord posjećenosti za Bosnu i Hercegovinu

Venecijansko bijenale suvremene umjetnosti, osnovano 1895. godine, jedno je od najvažnijih i najuglednijih umjetničkih manifestacija na svijetu te ujedno i najstarija manifestacija iz područja umjetnosti. Tijekom 129 godina postojanja i 60 izdanja, Venecijansko bijenale mijenjalo je koncept, izložbene teme i same autore te na međunarodnoj kulturnoj sceni zasigurno predstavlja manifestaciju priznatu po svojoj sposobnosti da prikazuje aktualne umjetničke i društvene trendove, potičući dijalog među umjetnicima, kritičarima i publikom. Kroz dva središnja prostora: Giardini i Arsenale, te brojne druge izložbene prostore u Veneciji od crkava, palača i galerija na kojima sudjeluje stotinjak nacionalnih selekcija i individualnih predstavljanja, Bijenale posjeti više od 500.000 posjetitelja što govori o interesu publike za promatranje aktualnih umjetničkih kretanja u svijetu. Ovogodišnje, 60. izdanje venecijanskog bijenale suvremene umjetnosti, održalo se od travnja do studenog 2024. godine pod temom "Stranieri Ovunque - Foreigners Everywhere" ("Stranci posvuda"), a riječ je o kustoskom konceptu umjetničkog ravnatelja Muzeja u São Paulu Adriana Pedrose, a predstavlja drugo najposjećenije Bijenale od kada se manifestacija održava.

Kao što je spomenuto, sam broj sudionika, a i posjetitelja dovoljno govori o činjenici koliko je za pojedinu državu važno sudjelovati na ovakvoj umjetničkoj manifestaciji te prezentirati svoj rad na svjetskoj razini. Nakon pet godina nesudjelovanja, Bosna i Hercegovina se na ovogodišnje Venecijansko bijenalu vratila te prezentirala umjetnički projekt „Mjera mora“, autora Stjepana Skoke te nacionalnog povjerenika i kustosa izložbe, Marina Ivanovića, ravnatelja Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, koji je za osam mjeseci trajanja projekta posjetilo čak 112.004 posjetitelja, što ujedno predstavlja i rekord posjećenosti kada je u pitanju nastup Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu.  Važno je istaknuti, kako je tijekom razdoblja provedbe projekta vođena statistika i evidencija, gdje se svaki posjetitelj pažljivo bilježio.

Prije nego se osvrnemo na sam umjetnički projekt „Mjera mora“, važno je kratko se vratiti i na kronologiju nastupa Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu. Svakako ne možemo izostaviti činjenicu kako Bosna i Hercegovina već godinama izostaje s razno raznih međunarodnih kulturnih manifestacija, što je direktan rezultat nesređene financijske, institucionalne i nacionalne strukture, dok druge zemlje koje nisu s tla Europe redovito sudjeluju na istim, a Bosna i Hercegovina koja baštini bogato europsko kulturno nasljeđe, ostaje izvan tog međunarodnog okvira. Ovakva situacija odražava širi problem u kojem smo sami odgovorni za propuštene prilike da na globalnoj sceni predstavimo našu zemlju u područjima kao što su znanost, tehnologija i turizam. Iako su umjetnički projekti iz Bosne i Hercegovine bili predstavljeni na ranijim izdanjima Venecijanskog bijenala, važno je istaknuti kako se ne kontinuirano sudjelovanje reflektiralo također negativno, jer smo pored činjenice da blokiramo sami sebe uslijed kompleksnih razloga i u „očima zapada“ zasigurno okarakterizirani kao nespremni i nesređeni za prisutnost na takvoj manifestaciji. Od 1993. godine do danas, Bosna i Hercegovina predstavila se službeno svega pet puta na Venecijanskom bijenalu (2003., 2013., 2017., 2019. i 2024.). Prethodni  nastupi Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni bili su snažno povezani s propadanjem jugoslavenske industrije i posljedicama rata. To dakako jasno odražava naš mentalitet žrtve, stalnu sklonost podčinjavanju i prihvaćanju vanjskih autoriteta koji nastoje održavati fokus na problemima, kao da u Bosni i Hercegovini ne postoji ništa osim tragične prošlosti i tekućih poteškoća. A zapravo, naša zemlja obiluje prirodnim, kulturnim, spomeničkim i umjetničkim ljepotama. I dok nas vanjski svijet često doživljava kroz prizmu postkolonijalnih teorija, prava manjina, migracija i drugih društvenih problema, koji su više politička nego umjetnička pitanja, projekt „Mjera mora“ uspio je probiti tu negativnu sliku. Njegova estetska snaga, simbolika, ljepota, poetska izraženost i konkretna materijalnost izazvali su veliki interes, pokazujući da Bosna i Hercegovina ima mnogo više za ponuditi od toga da bude tek predmet sažaljenja i političkog diskursa.

Umjetnički projekt „Mjera mora“ postavljen je i prezentiran publici u atriju renesansne Palače Zorzi na Trgu Sestiere di Castello i ujedno predstavlja jedan je od najreprezentativnijih objekata ovog tipa. Palaču je je 1480. godine projektirao Mauro Codussi, a nalazi se nekoliko ulica dalje od crkve Santa Maria Formosa koju je također projektirao Codussi. U Palači Zorzi se od 2018. godine nalaze uredi UNESCO-a u Veneciji. Sam koncept izložbe, koji se izuzetno uklopio u sam ambijent te je kroz izuzetno suvremen i moderan umjetnički pristup u sjajnoj  korespondenciji s tradicionalnom renesansnom arhitekturom. Sama palača naslanja se na more, na čuvene venecijanske kanale te je u jednom dijelu atrija, koji je na istoj nadmorskoj visini kao i Trg sv. Marka, učestala pojava Acua alte – morske plime s kojom je življe Venecije već godinama u suživotu. Kvadratične skulpture, različitih visina također na simboličan način mogu se čitati kao stalna promjena visine mora, kao i razmaci između istih koji nas podsjećaju na venecijanske kanale. Renesansna arhitektura prema suvremenoj skulpturi uspostavlja odnos izrazitog kontrasta, bijeli kamen, arhitektonska plastika i otvoreni prostor jukstaponirani su poliranim kvadratičnim elementima od bojanog aluminija i ovalnim oblicima od kovanog željeza. Time se postiže dojam estetske začudnosti koji je nadrealno lijep. Sam ambijent nudi nam mogućnost da se ova nam umjetnička instalacija može sagledati s više perspektiva gledanja: jedna je s glavnog ulaza, druga iz atrija prema lukovima palače te treća s galerije palače na atrij i skulpture kvadratičnog formata.

Umjetnički projekt „Mjera mora“ Stjepana Skoke i kustosa Marina Ivanovića istražuje simboliku i značenja mora, njegovu dubinu, prostranost te ulogu u oblikovanju identiteta. Inspiriran teorijom Fernanda Braudela, koji ističe da je Mediteran više sačuvao svoj kontinuitet u zaleđu nego uz obalu, projekt povezuje Hercegovinu, zavičaj Stjepana Skoke, s mediteranskim kulturnim prostorom.

Skulpture su raščlanjene u dvije cjeline. Prvi dio skulpturalne cjeline sastoji se od kvadratičnih aluminijskih odsječaka, obojenih u plavu boju, s elementima prekrivenim hrđom ili pjeskarenim aluminijem. Ovi elementi simboliziraju "mjeru mora", ljudsku potrebu za kategoriziranjem i usustavljivanjem svijeta, prikazujući geografske koordinate, nautičke milje, brzinu u čvorovima i kompas s ružom vjetrova, ključnim za navigaciju na moru. Drugi dio skulpture evocira podmorje, s elementima koji podsjećaju na dagnje i školjke, izrađene od željeza iskovanog u tradicionalnoj kovačnici u Kreševu, čime se povezuje more s unutrašnjosti Bosne i Hercegovine. Ovi kružni elementi postavljeni vertikalno podsjećaju na način uzgoja dagnji. U simboličkom smislu, more predstavlja povezanost i razdvojenost, slobodu, neodređenost i mogućnost, a odbljesci svjetla na skulpturama prenose te karakteristike na promatrača. Tema ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala, „Stranci posvuda“, usklađena je s temom izložbe koja se bavi morem kao preprekom koja razdvaja ljude i čini ih strancima. U kontekstu suvremenih migracija, ističe se podatak UN-a o više od 20.000 smrtnih slučajeva migranata utopljenih u Sredozemnom moru od 2014. godine, a more postaje modra grobnica za one koji su pokušali pobjeći od toga da budu „oni drugi“. Venecija, grad izgrađen na moru, simbolizira tu povezanost s morem, no njezina pomorska dominacija je nestala, ostavljajući samo krhku baštinu koju je potrebno očuvati. Književnik Predrag Matvejević u svojoj knjizi „Druga Venecija“ istražuje skrivene aspekte grada, dok njegova „Mediteranski brevijar“ pruža duhovne smjernice koje su inspirirale Stjepana Skoku u odabiru ove teme.

Jasno je vidljiva pokretačka uloga Sveučilišta u Mostaru i Muzeja moderne umjetnosti prije svega kroz samu pripremu, realizaciju, tijek i završetak cijelog projekta, koji je iznimno složen te logistički zahtjevan, pokazao spremnim odgovoriti na takav izazov postavši tako prvo sveučilište iz Bosne i Hercegovine koje će biti organizator nastupa na Venecijanskom bijenalu. Uključivanjem Mostara u ovaj projekt, jasno se pokazuje i očitava jedinstvo Bosne i Hercegovine u nastupu na ovoj značajnoj svjetskoj umjetničkoj manifestaciji. Važno je istaknuti i činjenicu kako je Sveučilište i Muzej pri samoj organizaciji kao glavni cilj imalo predstaviti umjetnika koji trajno živi u Bosni i Hercegovini, koji dijeli sudbinu svakodnevice, a ne umjetnika koji živi u inozemstvu i koristi se recentnom poviješću kao marketinškim trikom za svoju vidljivost negdje drugo. Stjepan Skoko umjetnik je koji svojim dosadašnjim radom kao likovni stvaratelj, dekan ALU-a i pedagog, najaktivnije utjecao na profiliranje mnogih generacija mladih umjetnika te je u javnome prostoru ostavio više od 30 svojih spomenika i skulptura te bio inicijator i zagovaratelj osnivanja brojnih kulturnih institucija u Hercegovini.

Sveučilište u Mostaru s Muzejom moderne umjetnosti kao organizator nastupa Bosne i Hercegovine na 60. Venecijanskom bijenalu, uz podršku Ministarstva civilnih poslova i Federalnog ministarstva kulture i sporta Bosne i Hercegovine, potvrđuje se kako je regionalni predvodnik ne samo u znanstvenom, nego i umjetničkom području. Nesumnjivo je jedinstven doprinos međunarodnoj vidljivosti, ugledu i prepoznatljivosti Bosne i Hercegovine kroz umjetnost i umjetničku produkciju.

Zaključno, nastup Bosne i Hercegovine na 60. Venecijanskom bijenalu predstavlja značajan korak prema obnovi međunarodne kulturne prisutnosti naše zemlje, koja je, nakon pet godina izostanka, ponovno zauzela svoje mjesto na svjetskoj umjetničkoj sceni čime se doprinosi njezinoj globalnoj prepoznatljivosti i umjetničkom uglednom statusu. Projekt "Mjera mora" autora Stjepana Skoke te kustosa i nacionalnog povjerenika Marina Ivanovića, uz iznimnu organizaciju i podršku Sveučilišta u Mostaru i Muzeja moderne umjetnosti, uspio je nadvisiti predrasude o Bosni i Hercegovini, pokazujući svijetu da naša zemlja posjeduje bogatstvo kulturnih, umjetničkih i povijesnih vrijednosti koje zaslužuju globalnu pozornost. Kroz simboliku mora i migracija, izložba nije samo umjetnički događaj, već i važan politički komentar o suvremenim društvenim izazovima. Ovaj uspjeh potvrđuje potencijal Bosne i Hercegovine da postane prepoznatljivo ime na međunarodnoj kulturnoj sceni, te daje nadu za budući razvoj u znanstvenim, umjetničkim i turističkim sferama.